Priopćenje povodom Svjetskog dana poduzetnica

Svjetski dan poduzetnica obilježava se 19. studenog. Prema najnovijim podacima u RH ima 70.000 poduzetnica i jedna smo od rijetkih zemalja koje ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva. Često se postavlja pitanje je li potrebno razdvajati poduzetništvo na muško i žensko. Odgovor je potvrdan budući da je žensko poduzetništvo osjetljivije i treba mu više podrške da bi se razvijalo jer se žene koje se bave poduzetništvom, ili to namjeravaju, zbog patrijarhalne podjele rodnih uloga, još uvijek nalaze u nepovoljnijoj startnoj poziciji od muškaraca. Naime, iako je žensko poduzetništvo opterećeno nekim preprekama koje muče i muške poduzetnike (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija i dr.), ono ima i dodatne, specifične prepreke povezane općenito s karakteristikama ženskoga poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama i dr.). Budući da žene još uvijek rade „dvostruku smjenu“, onu plaćenu na poslu i onu neplaćenu u kući, neophodno je donijeti, ali prije svega provoditi mjere za stvaranje ravnoteže poslovnog i privatnog života, odnosno ravnopravne podjele poslova vezanih uz dom i obitelj između žena i muškaraca. To je pretpostavka većem uključivanju žena na tržište rada, kao i u poduzetništvo.

Pravobraniteljica je upravo zbog toga osmislila i provela dvogodišnji EU projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života” u okviru kojeg se, između ostalog, službenike/ce javnih i državnih institucija, te lokalne i područne (regionalne) samouprave educiralo o postojanju rodne nejednakosti unutar obitelji i potrebi stvaranja pozitivnog radnog okruženja prema obiteljima (family-friendly politici) koja pomaže ženama s djecom da usklade obiteljske i radne obveze te  potiče muškarce da zauzmu pro-aktivnu ulogu u domaćinstvu, posebice u brizi za djecu u formativnoj dobi.

U okviru projekta provedena su i istraživanja o ulozi i važnosti politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada koja su pokazala da rutinske kućanske poslove obavljaju uglavnom žene (83%) te da je briga za djecu uglavnom prepuštena ženama (58%). Naime,  iako Hrvatsku prati poduža tradicija sudjelovanja žena na tržištu rada te se radno vrijeme žena ne razlikuje bitno od radnog vremena muškaraca (rade podjednaki broj tjednih radnih sati, podjednako su zaposleni na radnim mjestima sa smjenskim radom ili asocijalnim radnim satima), ne dolazi do većih promjena u rodnim praksama u privatnoj sferi. Nažalost, usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj ostaje nisko na listi prioriteta te se ne slijede trendovi zapadnoeuropskih zemalja koji pridaju sve veću važnost upravo očevim dopustima i općenito aktivnoj ulozi očeva u ranoj dobi djeteta, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te socijalnom riziku dugotrajne skrbi.

Osim toga, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je predlagatelju Zakona o doprinosima komentar na novinu da bi se slijedom nove zakonske odredbe članu/ici uprave trgovačkog društva, izvršnom/j direktoru/ici trgovačkog društva i upravitelju/ici zadruge prijavljenim na pola radnog vremena doprinosi trebali udvostručiti pa bi tako ta odluka mogla posebno oštetiti žene poduzetnice koje radom na pola radnog vremena nastoje balansirati između privatnih obveza i ulaganja u karijeru. Pravobraniteljica je istaknula da se zakonske mjere usmjerene na onemogućavanje zloupotrebe rada u nepunom radnom vremenu ne smiju prelamati na poduzetnicama, ali niti na poduzetnicima koji rade pola radnog vremena radi brige o djeci.

Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u RH 2014.-2020., kao ključne mjere za uključivanje žena u svijet poduzetništva navodi stvaranje poticajnog okruženja te potporu poduzetnosti žena, a čiju nužnost potvrđuju podaci o poduzetničkoj aktivnosti žena. Obvezivanje na plaćanje punih doprinosa za pola radnog vremena zasigurno ne doprinosi stvaranju takvog poticajnog okruženja za poduzetnice koje rad s pola radnog vremena vide kao jedini način da u određenom vremenskom razdoblju ostanu na tržištu rada, ali i da realiziraju planove o proširivanju obitelji.Stoga je Pravobraniteljica dala preporuku da se za člana/icu uprave i/ili izvršnog/u direktora/icu i/ili upravitelja/icu zadruge prijavljenog/u na pola radnog vremena, odnosno na nepuno radno vrijeme plaćaju umanjeni doprinosi, a koji mogu biti definirani u skladu s visinom prihoda poduzeća. Predlagatelj, nažalost, nije uvažio Pravobraniteljičine prijedloge.

Višnja Ljubičić, dipl.iur.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova