{"id":25,"date":"2018-11-21T21:37:56","date_gmt":"2018-11-21T21:37:56","guid":{"rendered":"https:\/\/gppg.prs.hr\/?page_id=25"},"modified":"2018-12-15T18:38:59","modified_gmt":"2018-12-15T18:38:59","slug":"zasto","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/gppg.prs.hr\/?page_id=25","title":{"rendered":"Za\u0161to?"},"content":{"rendered":"<div class=\"nicepage-container\"><div class=\"\" style=\"\" >        <script>\n            (function ($) {\n                var ResponsiveCms = window.ResponsiveCms;\n                if (!ResponsiveCms) {\n                    return;\n                }\n                ResponsiveCms.contentDom = $('script:last').parent();\n                ResponsiveCms.prevMode = \"XL\";\n\n                if (typeof ResponsiveCms.recalcClasses === 'function') {\n                    ResponsiveCms.recalcClasses();\n                }\n            })(jQuery);\n        <\/script>\n        \n    <section class=\"u-clearfix u-section-1\" id=\"sec-f040\"><div class=\"u-clearfix u-sheet u-sheet-1\"><div class=\"u-clearfix u-expanded-width u-layout-wrap\"><div class=\"u-layout\">  <div class=\"u-layout-row\"><div class=\"u-container-style u-gradient u-layout-cell u-left-cell u-right-cell u-size-60 u-layout-cell-1\"><div class=\"u-container-layout u-container-layout-1\"><p class=\"u-align-justify u-text u-text-1\"><b>Za\u0161to?<\/b>&nbsp;<br><br>Mnogo je pokazatelja koji ukazuju na neravnopravnost \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada: niska stopa radne neaktivnosti, nejednak pristup prilikama zapo\u0161ljavanja, rodno uvjetovana segregacija, jaz u pla\u0107ama, nepravedan mirovinski\n                sustav i sl. Posljedica je to tradicionalnih rodnih predrasuda i stereotipa te rodne diskriminacije koji smje\u0161taju \u017eene na manje pla\u0107ene poslove, ni\u017ee hijerarhijske pozicije, optere\u0107uju ku\u0107anskim poslovima i brigom o obitelji, a rad koji\n                obavljaju bilo u ku\u0107anstvu bilo na poslu se omalova\u017eava. \u017dene i mu\u0161karci kre\u0107u s razli\u010ditih po\u010detnih pozicija na tr\u017ei\u0161te rada, \u0161to se dalje reflektira na visinu pla\u0107e, mirovine, hijerarhijsku poziciju i uvjete rada.&nbsp;<br>Prema podacima\n                koje je za izvje\u0161tajnu godinu objavio DZS (prikupljeni tijekom 2016.), prosje\u010dna bruto-pla\u0107a u Hrvatskoj iznosila je 7.752 kn, \u0161to predstavlja 303 kn manje od pro\u0161logodi\u0161njih 8.055 kn. Posljednji podaci o prosje\u010dnim mjese\u010dnim bruto-pla\u0107ama\n                iskazani po spolu zaposlenika\/ca odnose se na 2015. te je ista za \u017eene iznosila 7.471 kn, dok je za mu\u0161karce iznosila 8.422 kn, \u0161to zna\u010di da je udio prosje\u010dne pla\u0107e \u017eene u prosje\u010dnoj pla\u0107i mu\u0161karaca iznosio 88,7%.&nbsp;<br>Navedeni podaci\n                pokazuju kako mu\u0161karci u prosjeku na godi\u0161njoj razini zarade 11.412 KN vi\u0161e nego \u017eene, odnosno da zarade 1,47 prosje\u010dne hrvatske bruto-pla\u0107e vi\u0161e. Pravobraniteljica je i pro\u0161lih godina upozoravala na porast jaza u pla\u0107ama te je ukazivala\n                kako postoji bojazan da \u0107e isti dose\u0107i i razliku od dvije prosje\u010dne bruto-pla\u0107e vi\u0161e u korist mu\u0161karaca.&nbsp;<br>Jaz u pla\u0107ama zna\u010dajan je i unutar javnog sektora te nastaje kao posljedica vertikalne segregacije, odnosno ve\u0107e zastupljenosti\n                \u017eena na hijerarhijski ni\u017eim pozicijama.\n                <br>Kad je u pitanju podjela prema podru\u010djima djelatnosti, prosje\u010dna pla\u0107a \u017eena izrazito je ni\u017ea (za vi\u0161e od 20 postotnih poena) u 2 podru\u010dja djelatnosti. U podru\u010dju \u201efinancijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja\u201c \u017eene ostvaruju 75,9%\n                prosje\u010dne bruto-pla\u0107e koju ostvaruju mu\u0161karci, a u podru\u010dju \u201edjelatnosti zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi\u201c ostvaruju jo\u0161 ni\u017eih 71,8% bruto-pla\u0107e koju ostvaruju mu\u0161karci. Pravobraniteljica je ranijih godina ukazivala kako bi ovakva\n                statistika mogla biti rezultat vertikalne segregacije, odnosno situacije da se \u017eene u spomenutim podru\u010djima djelatnosti tradicionalno zapo\u0161ljavaju na hijerarhijski ni\u017eim pozicijama koje su povezane s ni\u017eom zaradom.&nbsp;<br>Jaz u mirovinama\n                izravno je povezan s postoje\u0107im jazom u pla\u0107ama te se na taj na\u010din nepovoljniji polo\u017eaj \u017eena i povi\u0161en rizik od njihovog siroma\u0161tva nastavlja i nakon izlaska s tr\u017ei\u0161ta rada.&nbsp;<br>Kontinuirana izrazita podijeljenost tr\u017ei\u0161ta rada prema\n                spolnoj pripadnosti, kako vertikalna tako i horizontalna, jedan je od glavnih razloga postojanosti jaza u pla\u0107ama, ali isto tako predstavlja i izvori\u0161te sve izra\u017eenijeg jaza u mirovinama. Me\u0111utim, Pravobraniteljica je uo\u010dila da se kao\n                jo\u0161 jedan \u010dimbenik razlika u mirovinama mu\u0161karaca i \u017eena javlja i postoje\u0107i sustav izra\u010duna mirovina.&nbsp;<br>U kontekstu navedenog, Pravobraniteljica napominje kako je do 31.12.1998., a prema do tada va\u017ee\u0107im propisima iz mirovinskog\n                osiguranja, u izra\u010dun mirovine ulazio period od 10 najpovoljnijih godina sta\u017ea, \u010dime su godine provedene na rodiljnom i\/ili roditeljskom dopustu bile izuzete od izra\u010duna. Me\u0111utim, od 1.1.1999., u izra\u010dun mirovina ulazi \u010ditav sta\u017e (uklju\u010duju\u0107i\n                i vrijeme provedeno na rodiljnom i\/ili roditeljskom dopustu), \u0161to \u0107e \u017eene koje su rodile (ostvarile maj\u010dinstvo) dovesti u nepovoljniji polo\u017eaj.&nbsp;<br>Razlikom u mirovinama izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca pogor\u0161ava se situacija \u017eena u vezi s\n                ekonomskom osjetljivo\u0161\u0107u te ih se ostavlja izlo\u017eenima socijalnoj isklju\u010denosti, stalnom siroma\u0161tvu i ekonomskoj ovisnosti, posebice od strane njihovih (bra\u010dnih ili izvanbra\u010dnih) partnera. Naime, prema podacima iznesenim u Izvje\u0161\u0107u Europskog\n                parlamenta, postotak starijih \u017eena kojima prijete siroma\u0161tvo i socijalna isklju\u010denost (2014.) iznosio je 20,2%, u usporedbi s 14,6% mu\u0161karaca.&nbsp;<br>Razlike u mirovinama odra\u017eavaju i segregaciju na tr\u017ei\u0161tu rada te ukazuju na ve\u0107i postotak\n                \u017eena koje rade nepuno radno vrijeme, za ni\u017eu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog sta\u017ea zbog nepla\u0107enog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima. U kontekstu navedenog, a \u0161to se\n                tako\u0111er navodi i u Izvje\u0161\u0107u Europskog parlamenta, o\u010dito je kako je razlika u mirovinama pozitivno povezana s brojem podignute djece tijekom \u017eivota te da je ta razlika u mirovini mu\u0161karaca i \u017eena u slu\u010daju udanih \u017eena i majki mnogo ve\u0107a\n                od one neudanih \u017eena koje nemaju djecu.&nbsp;<br>Ovi podaci ukazuju da je temu nejednakih pla\u0107a i mirovina potrebno staviti u javni prostor te raditi na sprje\u010davanju rodne neravnopravnosti na tr\u017ei\u0161tu rada na svim razinama: od edukacija\n                do promjene legislative.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br><br><\/p><\/div><\/div>  <\/div><\/div><\/div>\n            \n        <\/div><\/section>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to?&nbsp;Mnogo je pokazatelja koji ukazuju na neravnopravnost \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada: niska stopa radne neaktivnosti, nejednak pristup prilikama zapo\u0161ljavanja, rodno uvjetovana segregacija, jaz u pla\u0107ama, nepravedan mirovinski sustav i sl. Posljedica je to tradicionalnih rodnih predrasuda i stereotipa te rodne diskriminacije koji smje\u0161taju \u017eene na manje pla\u0107ene poslove, ni\u017ee hijerarhijske pozicije, optere\u0107uju ku\u0107anskim poslovima i &hellip; <a href=\"https:\/\/gppg.prs.hr\/?page_id=25\" class=\"more-link\">Continue reading<span class=\"screen-reader-text\"> &#8220;Za\u0161to?&#8221;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":14,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-25","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/25","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/25\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/14"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gppg.prs.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}