{"id":2356,"date":"2018-12-28T12:00:39","date_gmt":"2018-12-28T12:00:39","guid":{"rendered":"https:\/\/gppg.prs.hr\/?p=2356"},"modified":"2018-12-28T16:33:30","modified_gmt":"2018-12-28T16:33:30","slug":"izvjesce-svjetskog-gospodarskog-foruma-o-rodnom-jazu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gppg.prs.hr\/?p=2356","title":{"rendered":"Izvje\u0161\u0107e Svjetskog gospodarskog foruma o rodnom jazu"},"content":{"rendered":"\n

Svjetski gospodarski forum objavio je 17. prosinca 2018. izvje\u0161\u0107e \u201eThe<\/em> Global Gender Gap Report 2018\u201c<\/em> koji izdaje jednom godi\u0161nje. Ovogodi\u0161nje izdanje obuhva\u0107a mjerenje razli\u010ditih varijabli kojima se analizira rodni jaz u 149 zemalja u \u010detiri podru\u010dja: ekonomskom, politi\u010dkom, obrazovnom i zdravstvenom podru\u010dju. Cjelokupni indeks globalnog rodnog jaza u 2018. godini iznosi 68%, \u0161to zna\u010di da globalno gledaju\u0107i \u017eene participiraju u navedenim podru\u010djima u postotku od 68% u odnosu na mu\u0161karce.<\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova skre\u0107e pozornost da mjesto na rang listi u izvje\u0161\u0107u samo po sebi ne govori o razini postignute ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj u odnosu na zemlje koje su bolje ili lo\u0161ije rangirane. Treba, naime, uzeti u obzir metodu koja se koristi u indeksiranju. Indeks je koncipiran tako da se fokusira na mjerenje jaza\/razlike me\u0111u spolovima u odabrana \u010detiri podru\u010dja, a ne na stupanj razvoja u tom podru\u010dju. Ako uzmemo, na primjer, podru\u010dje obrazovanja,  indeks rangiranjem na listi \u201eka\u017enjava\u201c ili \u201enagra\u0111uje\u201c zemlje ovisno o veli\u010dini jaza izme\u0111u stope upisanih mu\u0161karaca i \u017eena na pojedinim stupnjevima obrazovanja, a ne ocjenjuje op\u0107enito te stupnjeve obrazovanja. Drugim rije\u010dima ako u nekoj siroma\u0161noj zemlji ne postoji nikakav ili vrlo neznatan jaz izme\u0111u broja  (ne)obrazovanih \u017eena i (ne)obrazovanih mu\u0161karaca, ta \u0107e zemlja biti rangirana na vi\u0161e mjesto u Indeksu od zemlje koja ima ve\u0107i postotak obrazovanih \u017eena i mu\u0161karaca, ali i ve\u0107i jaz me\u0111u njima. Osim toga treba pogledati i izvore podataka kojima se Svjetski gospodarski forum slu\u017ei, a me\u0111u kojima nema niti jednog nacionalnog izvora podataka Republike Hrvatske, iako, na primjer, Dr\u017eavni zavod za statistiku izdaje, i na engleskom jeziku dostupnu publikaciju \u201e\u017dene i mu\u0161karci u Hrvatskoj\u201c u kojoj se lako o\u010ditava jaz izme\u0111u spolova u sedam razli\u010ditih podru\u010dja. Tako\u0111er ne postoji podatak jesu li mo\u017eda ti podaci uklju\u010deni u one izvore na kojima se indeks izra\u010dunava.<\/p>\n\n\n\n

Temeljem opisane metode, prvih pet mjesta na rang listi 2018. godine zauzimaju Island, Norve\u0161ka, \u0160vedska, Finska i Nikaragva, dok su zemlje s najve\u0107im rodnim jazom Irak, Pakistan i Jemen. Po globalnom indeksu Hrvatska se 2018. nalazi na 59. Mjestu od ukupno 149 zemlja, \u0161to je lo\u0161ije u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 54. mjestu od ukupno 144 zemlje. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska najbolje stoji u podru\u010dju zdravlja gdje se nalazi na 1. mjestu, zajedno s jo\u0161 40 zemalja. Ovdje je va\u017eno napomenuti da je poredak na podru\u010dju zdravlja na rang listi uspostavljen prema dva kriterija<\/strong> – ro\u0111eni prema spolu i o\u010dekivano trajanje \u017eivota, \u0161to zna\u010di da \u017eene i mu\u0161karci podjednako prisutni u tim aspektima. <\/p>\n\n\n\n

Na podru\u010dju obrazovanja Hrvatska zauzima tek 44. poziciju, u podru\u010dju politike je na niskom 62. mjestu, a najlo\u0161iju poziciju ima u podru\u010dju gospodarstva \u2013 67. mjesto. <\/p>\n\n\n\n

Gledaju\u0107i po regijama, Hrvatska u Isto\u010dnoj Europi i Centralnoj Aziji zauzima 11. mjesto gdje se nalazi u skupini s Kazakhstanom (60), Bosnom i Hercegovinom (62) i Rumunjskom (63) koje imaju indeks rodnog jaza ne\u0161to vi\u0161i od 71%. <\/p>\n\n\n\n

Indeks rodnog jaza na globalnoj razini i razini Hrvatske u 2017. i 2018. godini<\/em><\/p>\n\n\n\n\n \n \n \n \n \n \n \n
\n

 <\/p>\n <\/td>\n

\n

2017.<\/p>\n <\/td>\n

\n

2018.<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

 <\/p>\n <\/td>\n

\n

Globalna razina<\/p>\n <\/td>\n

\n

Hrvatska<\/p>\n <\/td>\n

\n

Globalna razina<\/p>\n <\/td>\n

\n

Hrvatska<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

Cjelokupni indeks<\/b><\/p>\n <\/td>\n

\n

68%<\/b><\/p>\n <\/td>\n

\n

71,1%<\/b><\/p>\n <\/td>\n

\n

68%<\/b><\/p>\n <\/td>\n

\n

71,20%<\/b><\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

Gospodarstvo<\/p>\n <\/td>\n

\n

58%<\/p>\n <\/td>\n

\n

68,9%<\/p>\n <\/td>\n

\n

59%<\/p>\n <\/td>\n

\n

68,10%<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

Obrazovanje<\/p>\n <\/td>\n

\n

95%<\/p>\n <\/td>\n

\n

99,5%<\/p>\n <\/td>\n

\n

95%<\/p>\n <\/td>\n

\n

99,80%<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

Zdravlje<\/p>\n <\/td>\n

\n

96%<\/p>\n <\/td>\n

\n

98%<\/p>\n <\/td>\n

\n

96%<\/p>\n <\/td>\n

\n

98%<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n

\n

Politika<\/p>\n <\/td>\n

\n

23%<\/p>\n <\/td>\n

\n

18%<\/p>\n <\/td>\n

\n

22%<\/p>\n <\/td>\n

\n

19,10%<\/p>\n <\/td>\n <\/tr>\n <\/table>\n\n\n\n

Detaljnija analiza ukazuje na neravnopravnost \u017eena i mu\u0161karaca vezano za ekonomsku participaciju i mogu\u0107nosti poglavito u sljede\u0107im aspektima: \u017eene su u manjoj mjeri uklju\u010dene u tr\u017ei\u0161te rada, imaju ni\u017ei dohodak i mali udio ih je zaposlen kao vi\u0161e du\u017enosnice, menad\u017eerice ili u podru\u010dju zakonodavstva. \u0160to se ti\u010de rada na nepuno radno vrijeme, \u017eene su tu zastupljenije od mu\u0161karaca. <\/p>\n\n\n\n

Ako se pogleda podatak vezan uz obrazovanje \u2013 \u017eene su u tercijarnom obrazovanju zastupljenije, no ve\u0107i broj \u017eena diplomira na podru\u010dju zdravstva i skrbi, a manji broj u podru\u010dju in\u017eenjerstva, gra\u0111evine i prera\u0111iva\u010dke industrije. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska lo\u0161e stoji u podru\u010dju politi\u010dke participacije: u parlamentu je 18,5 % \u017eena, na ministarskim pozicijama 20%, a u posljednjih 50 godina \u017eene su vodile dr\u017eavu ili vladu tek 5,5 godina. Sudjelovanje u politici je globalno gledaju\u0107i podru\u010dje gdje je uo\u010den najve\u0107i rodni jaz.  <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Rang Republike Hrvatske po globalnom indeksu za rodni jaz te indeksu za rodni jaz po podru\u010djima<\/em><\/p>\n\n\n\n
Godina<\/strong><\/td>Generalni rang<\/strong><\/td>Rang u podru\u010dju ekonomije<\/strong><\/td>Rang u podru\u010dju obrazovanja<\/strong><\/td>Rang u podru\u010dju zdravlja<\/strong><\/td>Rang u podru\u010dju politike<\/strong><\/td><\/tr>
2006.<\/td>16<\/td>42<\/td>51<\/td>36<\/td>18<\/td><\/tr>
2007.<\/td>16<\/td>40<\/td>61<\/td>37<\/td>18<\/td><\/tr>
2008.<\/td>46<\/td>57<\/td>56<\/td>38<\/td>47<\/td><\/tr>
2009.<\/td>54<\/td>69<\/td>55<\/td>41<\/td>49<\/td><\/tr>
2010.<\/td>53<\/td>61<\/td>53<\/td>1<\/td>57<\/td><\/tr>
2011.<\/td>50<\/td>56<\/td>44<\/td>1<\/td>53<\/td><\/tr>
2012.<\/td>49<\/td>61<\/td>46<\/td>34<\/td>47<\/td><\/tr>
2013.<\/td>49<\/td>61<\/td>47<\/td>34<\/td>50<\/td><\/tr>
2014.<\/td>55<\/td>65<\/td>65<\/td>37<\/td>56<\/td><\/tr>
2015.<\/td>59<\/td>78<\/td>65<\/td>42<\/td>60<\/td><\/tr>
2016.<\/td>68<\/td>68<\/td>57<\/td>40<\/td>76<\/td><\/tr>
2017.<\/td>54<\/td>63<\/td>58<\/td>1<\/td>68<\/td><\/tr>
2018.<\/td>59<\/td>67<\/td>44<\/td>1<\/td>62<\/td><\/tr><\/tbody><\/table>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izvori za ra\u010dunanje indeksa rodnog jaza su dokumenti sljede\u0107ih institucija: <\/p>\n\n\n\n

podru\u010dje ekonomije: International Labour Organization, World Economic Forum i United Nations;
podru\u010dje obrazovanja: United Nations;
podru\u010dje zdravlja: World Health Organization i Central Intelligence Agency;
podru\u010dje politike: International Parliamentary Union, United Nations i World Economic Forum.<\/p>\n\n\n\n

Poveznica do izvje\u0161taja:
https:\/\/www.weforum.org\/reports\/the-global-gender-gap-report-2018<\/a><\/p>\n\n\n\n

Iz medija:
https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/izvjesce-zene-moraju-cekati-jos-202-godine-da-bi-se-izjednacile-s-muskarcima\/2050751.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n