Svjetski gospodarski forum objavio je 17. prosinca 2018. izvješće „The Global Gender Gap Report 2018“ koji izdaje jednom godišnje. Ovogodišnje izdanje obuhvaća mjerenje različitih varijabli kojima se analizira rodni jaz u 149 zemalja u četiri područja: ekonomskom, političkom, obrazovnom i zdravstvenom području. Cjelokupni indeks globalnog rodnog jaza u 2018. godini iznosi 68%, što znači da globalno gledajući žene participiraju u navedenim područjima u postotku od 68% u odnosu na muškarce.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova skreće pozornost da mjesto na rang listi u izvješću samo po sebi ne govori o razini postignute ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj u odnosu na zemlje koje su bolje ili lošije rangirane. Treba, naime, uzeti u obzir metodu koja se koristi u indeksiranju. Indeks je koncipiran tako da se fokusira na mjerenje jaza/razlike među spolovima u odabrana četiri područja, a ne na stupanj razvoja u tom području. Ako uzmemo, na primjer, područje obrazovanja,  indeks rangiranjem na listi „kažnjava“ ili „nagrađuje“ zemlje ovisno o veličini jaza između stope upisanih muškaraca i žena na pojedinim stupnjevima obrazovanja, a ne ocjenjuje općenito te stupnjeve obrazovanja. Drugim riječima ako u nekoj siromašnoj zemlji ne postoji nikakav ili vrlo neznatan jaz između broja  (ne)obrazovanih žena i (ne)obrazovanih muškaraca, ta će zemlja biti rangirana na više mjesto u Indeksu od zemlje koja ima veći postotak obrazovanih žena i muškaraca, ali i veći jaz među njima. Osim toga treba pogledati i izvore podataka kojima se Svjetski gospodarski forum služi, a među kojima nema niti jednog nacionalnog izvora podataka Republike Hrvatske, iako, na primjer, Državni zavod za statistiku izdaje, i na engleskom jeziku dostupnu publikaciju „Žene i muškarci u Hrvatskoj“ u kojoj se lako očitava jaz između spolova u sedam različitih područja. Također ne postoji podatak jesu li možda ti podaci uključeni u one izvore na kojima se indeks izračunava.

Temeljem opisane metode, prvih pet mjesta na rang listi 2018. godine zauzimaju Island, Norveška, Švedska, Finska i Nikaragva, dok su zemlje s najvećim rodnim jazom Irak, Pakistan i Jemen. Po globalnom indeksu Hrvatska se 2018. nalazi na 59. Mjestu od ukupno 149 zemlja, što je lošije u odnosu na prethodnu godinu kada je bila na 54. mjestu od ukupno 144 zemlje.

Hrvatska najbolje stoji u području zdravlja gdje se nalazi na 1. mjestu, zajedno s još 40 zemalja. Ovdje je važno napomenuti da je poredak na području zdravlja na rang listi uspostavljen prema dva kriterija – rođeni prema spolu i očekivano trajanje života, što znači da žene i muškarci podjednako prisutni u tim aspektima.

Na području obrazovanja Hrvatska zauzima tek 44. poziciju, u području politike je na niskom 62. mjestu, a najlošiju poziciju ima u području gospodarstva – 67. mjesto.

Gledajući po regijama, Hrvatska u Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji zauzima 11. mjesto gdje se nalazi u skupini s Kazakhstanom (60), Bosnom i Hercegovinom (62) i Rumunjskom (63) koje imaju indeks rodnog jaza nešto viši od 71%.

Indeks rodnog jaza na globalnoj razini i razini Hrvatske u 2017. i 2018. godini

Detaljnija analiza ukazuje na neravnopravnost žena i muškaraca vezano za ekonomsku participaciju i mogućnosti poglavito u sljedećim aspektima: žene su u manjoj mjeri uključene u tržište rada, imaju niži dohodak i mali udio ih je zaposlen kao više dužnosnice, menadžerice ili u području zakonodavstva. Što se tiče rada na nepuno radno vrijeme, žene su tu zastupljenije od muškaraca.

Ako se pogleda podatak vezan uz obrazovanje – žene su u tercijarnom obrazovanju zastupljenije, no veći broj žena diplomira na području zdravstva i skrbi, a manji broj u području inženjerstva, građevine i prerađivačke industrije.

Hrvatska loše stoji u području političke participacije: u parlamentu je 18,5 % žena, na ministarskim pozicijama 20%, a u posljednjih 50 godina žene su vodile državu ili vladu tek 5,5 godina. Sudjelovanje u politici je globalno gledajući područje gdje je uočen najveći rodni jaz. 

Rang Republike Hrvatske po globalnom indeksu za rodni jaz te indeksu za rodni jaz po područjima

Izvori za računanje indeksa rodnog jaza su dokumenti sljedećih institucija:

područje ekonomije: International Labour Organization, World Economic Forum i United Nations;
područje obrazovanja: United Nations;
područje zdravlja: World Health Organization i Central Intelligence Agency;
područje politike: International Parliamentary Union, United Nations i World Economic Forum.

Poveznica do izvještaja:
https://www.weforum.org/reports/the-global-gender-gap-report-2018

Iz medija:
https://www.index.hr/vijesti/clanak/izvjesce-zene-moraju-cekati-jos-202-godine-da-bi-se-izjednacile-s-muskarcima/2050751.aspx

Prilog:
Izvještaj u PDF formatu(~15 MB)